EUROPA nastoji sve više putnika s kratkih zračnih linija preusmjeriti na brze vlakove koji povezuju njezine velike gradove, a kako raste zanimanje za čari željezničkih putovanja, otvaraju se brojne mogućnosti. Ipak, postoji jedan veliki problem: geografija. Planinski lanci i mora oduvijek su dijelili europske zemlje, a vlakovi, za razliku od aviona, ne mogu ih jednostavno preletjeti.
Zato su diljem kontinenta u tijeku neki od najsmjelijih građevinskih projekata na svijetu, kojima se buše i miniraju planine koje su se nekoć smatrale neprohodnima, s ciljem da se iz temelja promijeni putnički i teretni promet, piše CNN.
Ambiciozni i skupi projekti
U sljedećem desetljeću u Austriji, Francuskoj i Italiji trebali bi biti dovršeni najduži željeznički tuneli na svijetu, koji će revolucionirati veze između sjeverne Europe i industrijskih središta sjeverne Italije. Ulažu se milijarde dolara u rekordne tunele i nove pristupne pruge kako bi se povećale brzine i kapaciteti na postojećim alpskim koridorima. Istovremeno, Danska dovršava još jednu cestovno-željezničku vezu ispod Baltičkog mora prema Njemačkoj, koja će drastično skratiti putovanja.
Postoje i ambiciozniji planovi, poput tunela dugog 50 milja ispod Finskog zaljeva koji bi povezao Helsinki i Tallinn. No, takvi su projekti tehnički iznimno zahtjevni i skupi, a nedavni rezultati pokazuju da su kašnjenja česta. Europski revizorski sud u siječnju je izvijestio da su troškovi osam velikih projekata unutar transeuropske prometne mreže (TEN-T) porasli u prosjeku za 82 posto, uz prosječno kašnjenje od 17 godina. Ipak, države članice EU-a vide ova ulaganja kao ključ gospodarskog napretka i održive mobilnosti.
