ZNANSTVENICI su na zidovima špilja u Španjolskoj i Portugalu otkrili ljudski DNK star više od 2000 godina, što je pronalazak koji otvara nove mogućnosti za rekonstrukciju povijesti prapovijesnih populacija i mogao bi iz temelja promijeniti proučavanje prapovijesti. Istraživački projekt koordiniran je iz španjolskog grada Cáceresa, a studija pokazuje da kamene površine mogu tisućama godina očuvati tragove ljudskog genetskog materijala, piše Euronews.
Genetski materijal na površini špiljske umjetnosti
Rad, objavljen u časopisu Nature Communications, dio je projekta First Art, koji je proizašao iz istraživanja špiljske umjetnosti u špilji Maltravieso u Cáceresu, gdje su pronađeni jedni od najstarijih slikovnih prikaza u Europi.
O tom je projektu regionalna televizija Canal Extremadura objavila videozapis na platformi X, navodeći da on "prikazuje očuvanje DNK u špiljskoj umjetnosti i otvara nove znanstvene putove". Na temelju tih iskustava, projekt je proširen geografski i znanstveno s ciljem datiranja najstarijih umjetničkih izraza na Pirenejskom poluotoku i analize njihova kemijskog sastava.
U suradnji s istraživačima s njemačkog Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, tim je u svoj rad uključio i proučavanje drevnog DNK. Time se istražila mogućnost izdvajanja genetskog materijala izravno s površina špiljske umjetnosti, izvora koji dosad nikada nije bio korišten, za razliku od tradicionalnih poput kostiju, sedimenata ili koštanih alata.
