POVIŠENA razina kortizola - hormona stresa - nije povezana samo s osjećajem napetosti. Na njegov porast mogu utjecati prehrana, tjelovježba, upalni procesi i svakodnevne navike. "U osnovi, svaki stresor potiče nadbubrežne žlijezde na lučenje kortizola, bez obzira na to je li psihičke prirode, kao što su stres i neugodne emocije, ili tjelesne, poput bolesti", objašnjava liječnik dr. Joel Evans za Health.
Preskakanje doručka
Dugi periodi bez hrane mogu predstavljati stres za organizam i potaknuti lučenje kortizola, zbog čega se preporučuju redoviti i uravnoteženi obroci. "Nadbubrežnim žlijezdama pogoduje rutina, stoga su redoviti obroci, kao i ustaljeno vrijeme spavanja i buđenja, iznimno važni", pojasnila je nutricionistica Melissa Groves Azzaro.
Stroge dijete
Pretjerano restriktivna prehrana i ograničavanje kalorija također mogu povisiti razinu kortizola, osobito tijekom dugih razdoblja gladovanja. "Restriktivna prehrana, čak i kad je motivirana dobrim namjerama, može povisiti kortizol više od povremenog ‘nesavršenog’ obroka", kaže nutricionistica Dina Aronson, koja preporučuje fleksibilniji pristup prehrani i dovoljan unos energije.
