ODRASLIM osobama potrebno je između sedam i devet sati sna svake noći, no otprilike trećina populacije redovito spava manje od toga. Taj se propušteni odmor nakuplja, a posljedice su ozbiljnije od pukog osjećaja umora jer istraživanja povezuju manjak sna s nizom negativnih zdravstvenih ishoda. Ipak, rješenje postoji i pokazuje se da je dug sna moguće nadoknaditi, barem kratkoročno, dok kronični, dugotrajni manjak predstavlja veći izazov, piše Healthline.
Nedostatak sna
Manjak sna predstavlja nakupljeni nedostatak spavanja tijekom određenog razdoblja. Ako pet dana u tjednu spavate dva sata manje nego što vam je potrebno, do vikenda ćete nakupiti deset sati neispavanosti. Količinu sna možemo zamisliti kao novac na bankovnom računu koji tijekom dana trošimo kako bismo ostali budni. Kada ga nemamo dovoljno, ulazimo u svojevrsni "minus", a što on dulje traje, to ga je teže nadoknaditi.
Naš obrazac spavanja djelomično ovisi o vanjskim čimbenicima poput svjetla i temperature, koji utječu na cirkadijalni ritam. No, postoje i unutarnji signali, kao što je nakupljanje hormona adenozina u mozgu. Adenozin funkcionira kao svojevrsni mjerač vremena za spavanje. Što ste duže budni, više se adenozina nakuplja i stvara pritisak koji vas tjera da zaspite i tako resetirate mjerač.
