DUG ŽIVOT ne znači nužno i zdrav život. Mnogi danas žive znatno dulje od prethodnih generacija, no te dodatne godine često prate kronične bolesti, kognitivni pad ili opća slabost. Taj raskorak između životnog vijeka i razdoblja proživljenog u dobrom zdravlju jedno je od najvećih pitanja s kojima se suočavaju istraživanja starenja.
No, znanstvenici koji proučavaju obitelji s neuobičajeno dugovječnim članovima sada sugeriraju da se ključ zdravijeg starenja možda ne krije samo u pojedincima, već se proteže kroz generacije.
Tragovi u obiteljskoj povijesti
Novo istraživanje, predstavljeno na godišnjoj konferenciji Europskog društva za humanu genetiku u Göteborgu, usredotočilo se na dugovječne obitelji koje sudjeluju u Studiji dugovječnosti iz Leidena. Umjesto da promatraju samo pojedince koji su dosegli iznimnu starost, istraživači su proučavali skupine braće i sestara iz obitelji u kojima se dugovječnost pojavljuje kao zajednička osobina.
Takav je pristup važan jer starenje oblikuje više čimbenika, a ne samo DNK. Način života, socioekonomsko podrijetlo, ponašanje i okolina mogu utjecati na to hoće li netko ranije razviti bolest ili dulje ostati zdrav. Zbog toga je teško razlučiti naslijeđenu zaštitu od okolnosti u kojima ljudi žive. Ipak, obiteljski obrasci mogu pomoći istraživačima da suze potragu.
