ZNANOST o dugovječnosti jedno je od važnijih područja istraživanja, usmjereno na produljenje životnog vijeka uz istovremeno izbjegavanje bolesti i propadanja organizma. Pristupi su različiti, od genetike do prehrane, no međunarodni tim istraživača sada predlaže da bi se intervencije i istraživanja dugovječnosti trebali provoditi od najranije dobi, čak i prije rođenja, piše Science Alert.
Novi pristup istraživanju starenja
U radu objavljenom u časopisu Nature Health, znanstvenici se zalažu za osnivanje konzorcija PROSPER, čiji puni naziv glasi "Pregestational and Pediatric Research for Optimal Healthspan and Early-life Resilience" (Pregeštacijska i pedijatrijska istraživanja za optimalno trajanje zdravlja i otpornost u ranoj dobi). Glavni argument je da se previše istraživanja dugovječnosti bavi kasnim godinama života, kada je šteta na tijelu većinom već nastala.
"Medicina zdrave dugovječnosti, koja nastoji prenijeti spoznaje iz biogerontologije u kliničku praksu, prvenstveno se fokusirala na odraslu populaciju, a intervencije se primjenjuju tek nakon desetljeća nakupljenih molekularnih i staničnih promjena povezanih sa starenjem", navode istraživači i dodaju: "Ovakav pristup zanemaruje ključnu priliku."
