NEKADA je bilo impresivno reći da ste "zaposleni". Dugi radni dani, odgovaranje na e-poštu u ponoć, preskakanje obroka između sastanaka i preživljavanje na kofeinu postali su simboli ambicije. No, tijelo sve pamti, čak i kad se um trudi ići dalje. Izgaranje, poznato i kao "burnout", ne događa se dramatično, već se prikrada tiho.
Osoba koja je dobro spavala počinje se buditi umorna, mali zadaci postaju mentalno zahtjevni, a lupanje srca pripisuje se stresu. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je prepoznala izgaranje kao profesionalni fenomen uzrokovan kroničnim, neuspješno upravljanim stresom na radnome mjestu.
Sve veći broj dokaza upućuje na to da žene često doživljavaju izgaranje drugačije, balansirajući profesionalni pritisak s obvezama kod kuće, zbog čega simptome teže primjećuju i lakše odbacuju. Izgaranje na poslu puno je više od osjećaja umora nakon napornog tjedna. Kronični stres može potiho utjecati na brojne aspekte zdravlja, uključujući san, imunitet, hormone, zdravlje srca i mentalnu dobrobit.
Kad stres postane trajno stanje
Stres u malim dozama nije uvijek štetan jer hormoni poput kortizola i adrenalina povećavaju budnost i pomažu u brzim reakcijama. Problem nastaje kada stres postane stalan. Tijelo ne razlikuje u potpunosti poslovni rok od fizičke prijetnje, pa kada brige oko posla, financija i uspješnosti traju mjesecima, živčani sustav ostaje neprekidno aktivan.
