POVRŠINA opožarenih područja u Europi do kraja stoljeća porast će za 39 posto, čak i u najboljem klimatskom scenariju, ako se ne poduzmu konkretne mjere za učinkovitije upravljanje požarima. Pokazuje to novo istraživanje koje prenosi The Guardian. Vruće, suho i vjetrovito vrijeme, koje male vatrene linije pretvara u velike požare, bit će sve učestalije u većem dijelu Europe zbog rasta temperatura uzrokovanog emisijama ugljika.
Prema najgorem scenariju koji su istraživači modelirali, a koji predviđa globalno zagrijavanje od 3,6 °C, opožarena površina mogla bi se gotovo utrostručiti. Poboljšanja u upravljanju požarima mogla bi ublažiti taj porast za više od 70 posto, ali ga ne mogu potpuno zaustaviti.
Galerija
"Ulaganja u upravljanje požarima mogu pomoći do određene mjere, ali ako nastavimo s visokim emisijama, opožarene površine i dalje će značajno rasti", rekao je Maik Billing, istraživač ekosustava na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime (PIK) i glavni autor studije. "Upravljanje požarima ne može biti zamjena za borbu protiv klimatskih promjena", dodao je.
Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara
