ISKUSTVA iz djetinjstva oblikuju nas u odrasloj dobi i mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje. Prema procjenama, više od polovice ljudi doživjelo je barem jedno nepovoljno iskustvo u djetinjstvu koje je kasnije uzrokovalo mentalne ili fizičke probleme. Premda je ta veza poznata, za razvoj učinkovitih terapija ključno je razumijevanje bioloških mehanizama koji se iza nje kriju, piše Science Alert.
Nova studija, objavljena u časopisu Neuron, pruža detaljan uvid u te procese. Američki istraživači proučavali su ventralno tegmentalno područje (VTA) mozga kod miševa, ključno za upravljanje dopaminom, a time i našim reakcijama na nagradu, motivaciju i stres.
Otkrili su da stres u ranoj dobi uzrokuje svojevrsno "odmotavanje" spiralne strukture DNK unutar neurona u tom području. Zbog toga geni postaju pristupačniji za aktivaciju, a istraživači su taj proces usporedili s rastezanjem poznate spiralne igračke "slinky".
Posljedica je da ti neuroni i njihovi geni, sada u "otvorenijem" stanju, snažnije reagiraju na nove stresne događaje kasnije u životu. To može dovesti do neravnoteže dopamina i razvoja problema poput anksioznosti.
"Otkrili smo novi biološki proces koji povezuje teška iskustva u ranom djetinjstvu s dugoročnom podložnosti mentalnim bolestima", objašnjava anesteziologinja Meaghan Creed sa Sveučilišta Washington u St. Louisu.
