VISOKE temperature i toplinski valovi donose opasnost od dehidracije, na što posebno upozoravaju liječnici. O simptomima, posljedicama i pravilnoj hidraciji govorio je Filip Đerke, specijalist neurologije iz KB-a Dubrava, koji ističe da višednevne vrućine postaju opasne za organizam jer se kompenzacijski mehanizmi iscrpe. Ljudi često zanemaruju prve znakove i pripisuju ih umoru, a ne shvaćaju da su dehidrirali, piše Dnevnik.hr.
Glavni simptomi dehidracije
Liječnici neprestano ponavljaju upozorenja o nošenju lagane odjeće, izbjegavanju izlazaka između 10 i 17 sati te unosu puno tekućine, no dehidracija može izazvati više problema nego što se misli.
"Dehidracija se ne očituje samo osjećajem žeđi. Javljaju se i tupe glavobolje, vrtoglavice i konfuzno stanje koje se pokazuje kroz slabiju koncentraciju i ponavljanje istih pitanja. U opasnijim slučajevima dolazi do jače vrtoglavice i nestabilnosti u hodu, do te mjere da osoba zbog dehidracije jedva hoda", objašnjava specijalist neurologije Filip Đerke.
Iako se mnogima čini da je svejedno je li temperatura 35 ili 40 stupnjeva, Đerke napominje da problem nastaje kada visoke temperature traju danima. "Naš organizam može se nositi s vrućinom prvi i drugi dan, ali treći, četvrti i peti dan kompenzatorni mehanizmi već su znatno iscrpljeni. Tada nam i hrana teže pada jer je probava sporija, zbog dehidracije se javlja glavobolja i postajemo zaboravljivi. To su simptomi koje često pripisujemo umoru, a ne dehidraciji", kaže liječnik. Dodaje da mnogi ljudi ne usporavaju svoj tempo tijekom toplinskog vala i rade istim intenzitetom, što nakon nekoliko dana dovodi do iscrpljenosti i pregrijavanja organizma.
