U EUROPI 19. stoljeća odigrale su se neke od najvećih političkih drama koje pamti povijest. Padale su vlade, dizale su se revolucije i mijenjali su se lideri najvažnijih europskih država. U tako napetoj društvenoj atmosferi našao se i Napoleon III., nećak nekadašnjeg poznatog vojskovođe i cara Napoleona Bonapartea.
Njegova je vojska okupirala Rim na današnji dan 1849. što je bio ogroman šok svakom liberalu u tadašnjoj Europi. Luj Napoleon je htio dokazati da je jednako sposoban kao i njegov predak te je dugo čekao da se napokon dočepa moći.
Napoleon postaje predsjednik, a Rim Republika
Moć je dobio u prosincu 1848. godine kada je Francuska nakon dvije krvave revolucije imala predsjedničke izbore. Pobijedio je na izborima i obećao svojim ljudima mir i oporavak od nedavnih revolucija. Napoleona su voljeli liberali i nacionalisti. Ne samo da je predsjednik izabran demokratskim putem, već se radilo o čovjeku koji je rođak začetnika upravo svih tih liberalnih ideala.
U međuvremenu, Rim je postao središte sukoba talijanskih nacionalista koji su htjeli ujedinjenje Italije te konzervativnih snaga koje su bile pristaše monarhijskog sustava. U veljači 1849. godine liberalne su snage protjerale papu iz Rima i proglasile Rimsku Republiku. Najavile su ujedinjenje s Pijemontom, a u gradu se nalazio i najpoznatiji Talijan tog vremena - Giuseppe Garibaldi.
