IZDACI za obranu u europskim članicama NATO-a dosegnuli su razine neviđene od Hladnog rata, a zemlje najbliže Rusiji prednjače u naoružavanju. Iako su 2025. godine sve članice EU-a unutar saveza po prvi put ispunile cilj izdvajanja od 2% BDP-a za obranu, detaljniji pregled brojki otkriva podijeljeni kontinent.
Na jednoj su strani države s prve crte bojišnice koje žure prema izdvajanju od 5% BDP-a, dok na drugoj velika skupina zemalja ispunjava tek minimum. Istovremeno, oko 40% izdataka za obrambenu opremu odlazi dobavljačima izvan Europske unije, a stvarni porast vojne sposobnosti manji je nego što sugeriraju glavni brojevi o potrošnji, piše Euronews.
Tko najbrže pojačava obranu?
Europske članice NATO-a povećale su izdatke za obranu za 14% u 2025. na oko 739 milijardi eura, što je najoštriji porast od 1950-ih. Zajedno su članice EU-a u savezu potrošile 2.5% BDP-a na obranu, što je rast od 0.4 postotna boda u jednoj godini. Ipak, baltičke zemlje, Poljska i Danska daleko su ispred ostalih, svaka s potrošnjom većom od 3% BDP-a.
Na vrhu ljestvice je Poljska, koja je 2025. godine na obranu potrošila 4.48% svog BDP-a - više nego dvostruko od starog mjerila i najviše u cijelom savezu, čak i ispred Sjedinjenih Država s 3.22%. Odmah iza nje nalazi se zid država s prve crte: Litva s 4%, Latvija s 3.73% i Estonija s 3.38%. Obrazac je jasan: zemlje na istočnom krilu NATO-a, koje su najbliže Rusiji, dominiraju ljestvicom.
