NAKON desetljeća u kojima je vojnu potrošnju tretirala kao tuđi problem, Europa sada izdvaja golema sredstva za obranu. Prekretnica je bila potpuna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, iako se svijest o toj potrebi gradila godinama. Prema podacima Europske obrambene agencije, potrošnja Europske unije za obranu porasla je s 218 milijardi eura 2021. na procijenjenih 381 milijardu eura 2025., što je povećanje od 75 posto u samo četiri godine.
Globalna vojna potrošnja te je godine dosegnula rekordnih 2,9 bilijuna dolara, a Europa je bila glavni pokretač s rastom od 14 posto na 864 milijarde dolara, navodi Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). U tom valu, Njemačka je prvi put od 1990. premašila NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a, dosegnuvši 2,3 posto, piše Euronews.
EU je potom pokrenula plan ReArm Europe, odnosno Spremnost 2030, kojim želi mobilizirati 800 milijardi eura za obranu. Europska komisija planira prikupiti do 150 milijardi eura putem instrumenta SAFE, dok nova pravila državama članicama omogućuju povećanje obrambene potrošnje izvan uobičajenih fiskalnih ograničenja. Komisija procjenjuje da bi povećanje obrambenih proračuna za 1.5 posto BDP-a otvorilo gotovo 650 milijardi eura dodatnog fiskalnog prostora u četiri godine. Dok vodeće članice obnavljaju vojnu industriju, nekoliko sektora već bilježi snažan rast.
