GODINU dana nakon što je Kina jednim birokratskim priopćenjem uspjela paralizirati dijelove globalnog automobilskog i obrambenog sektora, zapadne zemlje ubrzano razvijaju alternativne opcije.
Prije nešto više od godine dana Kina je priopćenjem svog Ministarstva trgovine uvela izvozna ograničenja na sedam rijetkih zemnih metala, samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij, te na magnete koji ih sadrže. Potez koji je kineska diplomacija nazvala "nediskriminatornim" ubrzo se pokazao jednim od najučinkovitijih ekonomskih instrumenata u modernoj geopolitici.
Da bi se razumjela težina tog poteza, dovoljno je nekoliko brojki. Kina kontrolira 60 posto globalnog rudarenja magnetnih rijetkih zemnih metala, 91 posto globalne rafinirane proizvodnje, a u proizvodnji trajnih magneta njezin udio dostiže 94 posto. Od 20 strateški važnih minerala, Kina je vodeći prerađivač čak 19, s prosječnim tržišnim udjelom od 70 posto.
Dok je OPEC, na primjer, savez suverenih država proizvođača nafte, ovdje se radi o jednoj zemlji koja kontrolira praktički cijeli lanac vrijednosti, od rudnika do gotovog magneta. Kina drži monopol na separaciju disprozija i terbija, minerala presudnih za trajne magnete koji podnose visoke temperature, ključnu komponentu, među ostalim, lovaca F-35, Teslinih humanoidnih robota i podmornica klase Virginia.
