PUSTINJSKA biljka agava preokrenula je život Masapallija Venkatesha, poljoprivrednika s visoravni Dekan koja se proteže velikim dijelom južne i središnje Indije. Na svojoj farmi od deset hektara u Kandukuruu dosad je uzgajao rajčice, kikiriki i kukuruz, no 2010. godine trgovci su mu se obratili s upitom za jednu posve drukčiju kulturu.
Za njega i njegove kolege agava je dotad bila tek "žilav i bezvrijedan korov" koji su sadili kao ogradu za zaštitu usjeva od divljih životinja. Danas je ona postala izvor dodatne zarade, zbog čega je i dobila nadimak "plavo zlato", piše BBC. Agava americana, koja raste u Indiji, pripada istoj porodici biljaka od koje se u Meksiku proizvode tekila i mezcal, pića koja pokreću globalno tržište vrijedno 15 milijardi dolara.
No, za razliku od Meksika, gdje krajolikom dominiraju goleme plantaže plave agave, u Indiji se ona još ne uzgaja komercijalno. Indijski poduzetnici i poljoprivrednici umjesto toga sakupljaju i prerađuju samoniklu, divlju agavu.
"Berači moraju prepoznati točno razdoblje prije cvatnje"
Venkatesh danas koordinira seljane i poljoprivrednike u krugu od stotinu kilometara. "Udruživanjem uroda s više farmi osiguravam stabilnu i veliku opskrbu za koju su destilerije spremne platiti više", objašnjava on. Berba agave zahtijeva vještinu, a najvažniji dio biljke je njezino srce, poznato kao piña jer izgledom podsjeća na veliki ananas.
