PODZEMNE gljivične mreže ključne za život biljaka i regulaciju klime toliko su goleme da bi, kada bi se položile jedna za drugom, njihova ukupna duljina premašila 100 kvadrilijuna kilometara. To je otkriće prijelomnog istraživanja koje je izradilo prvu globalnu kartu ovih nevidljivih ekosustava, piše The Guardian.
Riječ je o arbuskularnim mikoriznim gljivama, mrežama cjevastih stanica zvanih hife, koje su ključne za život na Zemlji jer stvaraju partnerstva s više od 70 posto biljaka. Te mreže, koje se razvijaju već oko 475 milijuna godina, opskrbljuju biljke hranjivim tvarima i vodom u zamjenu za ugljik koji one proizvode. Usto pomažu u regulaciji klime povlačenjem ugljika u tlo.
Prva globalna karta podzemnih mreža
Unatoč njihovoj važnosti, dosad se vrlo malo znalo o njihovoj rasprostranjenosti i gustoći. Upravo je to bio jedan od razloga za osnivanje Društva za zaštitu podzemnih mreža (Spun) 2021. godine, koje okuplja globalnu mrežu znanstvenika i istraživača.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science, tim iz Spuna koristio je modele strojnog učenja i podatke iz više od 16.000 uzoraka tla diljem svijeta kako bi izradio prvu globalnu kartu mreža arbuskularnih mikoriznih gljiva. Jedna od istraživačica opisala je studiju kao "jednu od najuzbudljivijih u njezinoj karijeri".
