SABOTAŽE, špijunaža, dezinformacije i napadi dronovima sve su učestalije hibridne prijetnje s kojima se Njemačka suočava na više frontova. Postavlja se pitanje kako se država može zaštititi od napada koje je teško otkriti, a još teže odbiti. Njemački kancelar Friedrich Merz i nekoliko ministara već su istaknuli da Njemačka, iako nije u izravnom ratu s Rusijom, trpi hibridne napade iz Moskve, piše Euronews.Nakon pokušaja napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, Merz je na konferenciji za novinare izjavio da Rusija pokazuje spremnost na "sve bezobzirnije akcije, koje mogu uzrokovati ozbiljnu materijalnu štetu, pa čak i ljudske žrtve". Vlada je tada prvi put izravno optužila Rusiju za pokušaj napada.Od početka ruske invazije na Ukrajinu često se govori o hibridnom ratovanju protiv partnerskih zemalja Kijeva, a Njemačka se smatra posebno izloženom. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt zbog toga je podignuo razinu prijetnje s "apstraktne" na "visoku". Hibridne napade teško je otkriti jer je često nejasno tko je odgovoran i jesu li pojedinačni incidenti povezani.Iako raste zabrinutost zbog ruskih hibridnih akcija, Moskva nije jedina država koja koristi takve metode. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) navodi da Njemačku hibridnim mjerama ciljaju i Kina, Iran te Sjeverna Koreja.Kako prepoznati hibridnu kampanjuStručnjak za sigurnost Ferdinand Gehringer rekao je za Euronews da "svaki kibernetički napad, čin sabotaže ili pokušaj dezinformiranja nije automatski dio hibridne kampanje". On pojašnjava da je ključna prepoznatljiva veza između različitih mjera. To može uključivati "zajedničkog aktera, vremensku usklađenost, ciljeve ili metode koji se ponavljaju te, iznad svega, zajednički strateški cilj".Primjer je pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, gdje je u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova Antonov otkriven dron s eksplozivom. Ti zrakoplovi prevoze i vojnu opremu za Ukrajinu.Dobrindt je u izjavi za medije rekao kako se pretpostavlja da su u ime ruske obavještajne službe možda djelovali takozvani "jednokratni agenti". Na temelju obrasca napada, korištene tehnologije i obavještajnih podataka, savezna vlada je također zaključila da iza svega stoji Rusija.Gehringer objašnjava da se tada radi procjena cjelokupne situacije. Da bi se utvrdilo jesu li pojedini incidenti dio iste operacije, potrebno je prikupiti informacije iz različitih područja, poput policije, obavještajnih službi, Bundeswehra, kibernetičke obrane i privatnog sektora. "Veze se mogu utvrditi jedino zajedničkom analizom tehničkih tragova, obrazaca djelovanja, vremenskog slijeda i dezinformacijskih narativa", pojašnjava Gehringer.Kako se Njemačka braniHibridno ratovanje najčešće se odvija ispod praga otvorenog oružanog sukoba. Cilj je iskoristiti slabosti zemlje, potkopati povjerenje u državne institucije te uznemiriti i destabilizirati društvo. No, kako se država i društvo mogu pripremiti za hibridne napade i obraniti se od njih?Samo naoružavanje Bundeswehra nije rješenje za prikrivene napade, špijunažu ili dezinformacije. Hibridni napadi se u većini slučajeva ne mogu odbiti fizičkim, odnosno kinetičkim sredstvima. Kako onda država odgovara na napad koji ostaje ispod praga oružanog sukoba?