IAKO i relativno male količine alkohola mogu štetiti zdravlju, istraživanja pokazuju da se mozak može djelomično oporaviti kada se konzumacija smanji ili potpuno prekine. Alkohol je jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari, a prema podacima iz 2024. gotovo 80 posto Amerikanaca starijih od 12 godina konzumiralo ga je barem jednom.
No, George Koob, direktor američkog Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam, upozorava da "u mozgu ništa nije besplatno". Istraživanja pokazuju da alkohol s vremenom može promijeniti mozak, smanjiti količinu sive tvari, pogoršati tjeskobu i depresiju te povećati rizik od demencije i nekih vrsta raka, navodi se u znanstvenom pregledu utjecaja alkohola na mozak.
Unatoč štetnim posljedicama, sve je više dokaza da se mozak može oporavljati nakon smanjenja ili prestanka pijenja. "Fascinantno je koliko je mozak plastičan organ. Njegovu neuroplastičnost vidimo i u razvoju ovisnosti i u sposobnosti oporavka", objašnjava za The Washington Post James MacKillop, klinički psiholog i voditelj istraživanja ovisnosti na Sveučilištu McMaster. "Mislim da je to iznimno važna i snažna poruka koja se ne čuje dovoljno često."
Kako alkohol djeluje na mozak?
Alkohol ima niz učinaka na mozak. Isprva može djelovati stimulirajuće, a zatim umirujuće, navodi MacKillop. Prva pića mogu izazvati osjećaj euforije, kaže Koob. Alkohol potiče oslobađanje endorfina, prirodnih opioidnih molekula u mozgu, koje potom aktiviraju dopaminske neurone u sustavu nagrađivanja.
