KONCEPT poznat kao "higijenska hipoteza" već desetljećima sugerira da je za potpuni razvoj imunosnog sustava djece potrebna određena izloženost mikrobima. Dok su stope alergija, astme i peludne groznice u industrijaliziranim zapadnim zemljama značajno porasle, znanstvenici su uočili da djeca koja odrastaju na farmama znatno rjeđe obolijevaju od tih bolesti, piše ScienceAlert.Bakterije zaslužne za "učinak farme"Taj fenomen naziva se "učinak farme". "Djeca koja odrastaju na farmama izložena su širem spektru mikroba i znatno rjeđe imaju takve probleme", objašnjava epidemiolog Markus Ege sa Sveučilišne bolnice LMU i Instituta za prevenciju astme i alergija pri Helmholtz Munichu u Njemačkoj.Ege i njegovi kolege sada su otkrili koje točno vrste bakterija posreduju u tom učinku kod djece u ruralnim dijelovima Europe, što je korak bliže potvrdi higijenske hipoteze. Ege je pojasnio da su dosadašnja istraživanja mogla pokazati samo "manje ili više uvjerljive korelacije"."S našom novom studijom imamo puno jače dokaze jer možemo identificirati pojedinačne karike u predloženom uzročnom lancu: bakterije, njihove metaboličke proizvode i ljudske receptore na koje djeluju", dodao je.Kako mikrobi štite organizamAlergije, astma, peludna groznica i ekcemi stanja su koja nastaju kada imunosni sustav pretjerano reagira na bezopasne podražaje. Ako je higijenska hipoteza točna, znanstvenici bi trebali pronaći specifične mikrobe koji, nakon izlaganja, potiču imunosni sustav na razvoj primjerenije reakcije i tako smanjuju pojavu tih bolesti.U novoj studiji istraživači su izdvojili devet bakterijskih vrsta. "Identificirali smo manji broj bakterija koje sada možemo precizno odrediti na razini vrste, poput *Romboutsia timonensis* i *Glutamicibacter arilaitensis*", pojasnila je bioinformatičarka Giulia Pagani iz Helmholtz Munich-a. Prema njezinim riječima, "ove gram-pozitivne bakterije zajedno posreduju u dvije trećine zaštitnog učinka farme kod astme te u polovici učinka kod peludne groznice i atopijskog ekcema".