NAKON što je mikroplastika, fragmenti manji od 5 milimetara, pronađena u kostima i mozgu, pitanje više nije dospijevaju li ti materijali u ljudsko tijelo, nego koliki je stvarni opseg problema. Novo istraživanje potvrđuje da ni arterije nisu pošteđene. Tim znanstvenika analizirao je arterijsko tkivo i u svakom uzorku otkrio čestice mikroplastike, piše ScienceAlert.Prisutnost potvrđena u svim uzorcimaIstraživači s Medicinskog sveučilišta Capital u Kini analizirali su 17 uzoraka ljudskih arterija prikupljenih tijekom operacija. U svom radu, objavljenom 2024. godine u časopisu Journal of Hazardous Materials, navode da su mikroplastiku pronašli u baš svakom uzorku. Koncentracije su bile relativno veće od onih koje su ranije zabilježene u krvi. Ovo je zabrinjavajuć podatak, osobito jer su prijašnje studije na miševima već povezale mikroplastiku s aterosklerozom, stanjem sužavanja arterija zbog nakupljanja masnih naslaga koje povećava rizik od srčanog i moždanog udara."Naši nalazi pokazuju da uzorci triju vrsta arterija - koronarnih, karotidnih i aorte - sadrže mikroplastiku", objavili su istraživači.Povezanost s masnim naslagamaStudija je otkrila da su arterije s postojećim masnim naslagama, konkretno uzorci koronarnih i karotidnih arterija, imale otprilike dvostruko višu razinu mikroplastike od arterija bez naslaga, odnosno uzoraka aorte. Taj bi nalaz mogao predstavljati dokaz koji izravno povezuje mikroplastiku s kardiovaskularnim bolestima. Ipak, znanstvenici upozoravaju da se rezultatima mora pristupiti s oprezom i dodatno ih provjeriti, jer je moguće da su na razlike u koncentraciji utjecale i same anatomske razlike među tipovima arterija.Mogući mehanizmi oštećenjaIako se još uvijek istražuje na koje sve načine mikroplastika oštećuje tijelo, jasno je da prisutnost sintetičkih čestica u biološkom sustavu nije bezazlena. "Nekoliko studija na životinjama pokazalo je da mikroplastika može izazvati oksidativni stres i oštetiti stanice, poremetiti metabolizam energije i masti te potaknuti upalne imunološke reakcije", pišu autori studije. Još nije potpuno razjašnjeno kako mikroplastika ulazi u tijelo, no pretpostavlja se da postoji više putova. Unos hranom i pićem te udisanje iz zraka vjerojatno imaju ključnu ulogu. Iz tih izvora čestice prodiru u stanice ili međuprostor i tako dospijevaju u krvotok, a potom i u arterije.