EUROPSKA unija svake godine uništi između četiri i devet posto odjevnih predmeta koji nikada nisu nošeni. Takva praksa ne samo da rasipa sirovine, vodu, energiju i rad uložen u proizvodnju, već stvara i goleme količine stakleničkih plinova. Prema podacima Europske komisije, uništavanje neprodane robe uzrokuje emisije od 5,6 milijuna tona CO2 godišnje, što je usporedivo s godišnjim emisijama dva do tri milijuna automobila. Kako bi tome stala na kraj, EU je uvela zabranu uništavanja neprodane odjeće, piše DW.
Nova pravila i iznimke
Uredba o održivoj proizvodnji, donesena još 2025. godine, stupila je na snagu 19. srpnja za velike tekstilne tvrtke. Manja poduzeća dobila su prijelazno razdoblje i morat će se prilagoditi do 2030. godine. Cilj je potaknuti tvrtke da neprodanu robu, umjesto uništavanja, ponude na tržištu uz popuste ili je doniraju. Do sada je uništavanje često bilo financijski isplativije od skladištenja, prerade ili daljnje prodaje.
Propis ipak predviđa iznimke. Uništavanje je dopušteno ako je roba postala opasna, ako je oštećena ili zaprljana te se ne može ponovno upotrijebiti ili obnoviti. Također, roba se smije uništiti ako je ponuđena za donaciju nekolicini socijalnih ustanova u Europskoj uniji, ali je one u zadanom roku nisu prihvatile.
