NA DANAŠNJI dan 1969. godine ljudi su po prvi puta sletjeli na mjesec. Bio je to rezultat američke svemirske utrke sa Sovjetskim Savezom, a Neilu Armstrongu i Buzzu Aldrinu rezultat dugogodišnjeg rada i predanosti. Momci su s Michaelom Collinsom krenuli na Mjesec 16. srpnja te nakon četverodnevnog putovanja stigli na odredište.
Tehnološka utrka
Slijetanje na Mjesec bilo je uvjetovano tadašnjom tehnološkom utrkom između SAD-a i SSSR-a. Nakon što je Sovjetski Savez ispalio prvi satelit u svemir 1957. godine, a 1961. godine poslao Jurija Gagarina u svemir, američke su vlasti povećale izdavanja NASA-i kako bi pokazale svijetu da i SAD ima tehnologiju za svemirska istraživanja.
Plan za Apollo 11 započeo je već 1961. godine na inicijativu Johna F. Kennedyja, a u narednim godinama istraživači u NASA-i gradili su letjelicu koja će odvesti astronaute na Mjesec. Zvala se Saturn V i dan-danas nosi titulu najveće i najsnažnije rakete ikad uspješno lansirane. Na njezinom dizajnu radio je i Wernher von Braun, nacistički znanstvenik čiji su vojni izumi korišteni u bombardiranju Britanaca u Drugom svjetskom ratu.
Raketa teška skoro tri tisuće tona bila je sastavljena od tri djela. Zadnji se dio mogao otkačiti od ostatka letjelice kako bi se spustio na Mjesec, a isto se tako ponovo spojio pri povratku. Amerikanci su proveli preko dvadeset testova pogonskih raketa da bi maksimalna sigurnost bila osigurana, no prva Apollo misija završila je katastrofom, kada su trojica astronauta izgubili živote nakon što je izbio požar u pilotskoj kabini.
