DEMOGRAFSKE promjene su neminovne, Europa se mora s njima suočiti i, ako to učini dovoljno rano i učinkovito, mogu biti prilika za konkurentnost, inovacije, socijalnu koheziju i održivi razvoj. To pokazuje treće izvješće o demografiji koje je danas objavila Europska komisija.
"Demografske promjene preoblikuju naša društva, naša gospodarstva i naša tržišta rada, te moramo djelovati sada kako bismo tu transformaciju pretvorili u priliku", izjavila je povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, koja je također zadužena za demografiju.
Europska unija trenutačno broji gotovo 451 milijun stanovnika. Povijesni vrhunac trebala bi dosegnuti 2029. s 453 milijuna, nakon čega će početi lagano padati. Do 2050. trebala bi imati 445 milijuna stanovnika, a do kraja stoljeća 398,8 milijuna, koliko je imala u drugoj polovici 1970-ih.
"Problem smanjivanja radne snage može se ublažiti aktiviranjem više žena na tržištu rada"
Europljani žive sve dulje. Očekivana životna dob 2024. iznosila je 84,1 godinu za žene i 78,9 za muškarce. Do 2100. godine očekivani životni vijek mogao bi premašiti 90 godina za žene i 86 godina za muškarce. Dijete rođeno u Europskoj uniji 2023. može očekivati da će doživjeti 75,3 godine bez ikakve ozbiljne bolesti, navodi se u izvješću.
