1870-E godine u jugoistočnoj Europi bile su turbulentne. Događaji u BiH započeli su internacionalnu krizu koja je kulminirala ratom između Ruskog i Osmanskog Carstva. U tom ratu Osmanlije su bili poraženi, a Rusija je s njima potpisala ugovor u kojem je stvorena bugarska država s izlazom na Crno i Egejsko more. Europske zemlje smatrale su da bi odnosi snaga u Europi bili uzdrmani kada bi Rusija putem Bugarske dobila izlaz na Sredozemno more, pa je sazvan Berlinski kongres.
Berlinski kongres revidirao je ugovor potpisan između Ruskog i Osmanskog Carstva. Bugarska država je smanjena, a priznate su i neke nove zemlje na Balkanu: Srbija, Crna Gora i Rumunjska.
Rješavanje istočnog pitanja
Nakon što je izgubila u Krimskom ratu sredinom 19. stoljeća, Rusija je pristala da Crno more bude neutralna zona. To je oslabilo njen utjecaj na Balkanu pa se ruski car Aleksandar II. okrenuo modernizaciji. Međutim Rusija nikada nije odustala od svojih ambicija na Balkanu te je bila spremna započeti novi rat protiv Osmanskog Carstva. Sve što je trebala je dobra izlika.
Izlika se manifestirala u obliku ustanka. U Hercegovini su se pobunili stočari radi visokih poreza, na što su osmanske vlasti odgovorile silom. Čim je vijest stigla u Zimsku palaču, Aleksandar je objavio rat Osmanskom Carstvu pod izlikom da zaštiti svoju slavensku braću. Ogromna ruska vojska marširala je prema Carigradu, a rumunjske su se kneževine pridružile ratu i najavile ujedinjenje i samostalnost.
