DOK SPASILAČKI timovi u Venezueli tragaju za preživjelima nakon razornih potresa, paralelno se odvija još jedna ključna operacija - ona iz svemira. Svemirske agencije, tehnološke tvrtke i međunarodne organizacije udružile su snage te uz pomoć umjetne inteligencije i satelitskih snimki u samo nekoliko sati mapiraju najteže pogođena područja kako bi usmjerile hitnu pomoć onamo gdje je najpotrebnija, piše Euronews.Uloga NASA-e u procjeni šteteJedan od ključnih sudionika je NASA, koja je aktivirala svoj program za odgovor na katastrofe u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Oregon State. Njihov zadatak je analizirati radarske snimke napravljene prije i poslije potresa kako bi otkrili promjene na tlu i građevinama. Prema prvim procjenama temeljenim na ovom sustavu, znanstvenici su izračunali da je gotovo 59.000 zgrada vjerojatno oštećeno ili uništeno, što je podatak koji pomaže u usmjeravanju početnih spasilačkih napora.
Galerija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podaci iz europskog programa CopernicusNavedene analize ne bi bile moguće bez europskog programa Copernicus. Sateliti Sentinel-1, kojima upravljaju Europska unija i Europska svemirska agencija, snimaju radarske slike visoke rezolucije. Te snimke omogućuju mjerenje pomaka tla s preciznošću od nekoliko centimetara te uočavanje promjena na obliku zgrada nakon potresa, čime osiguravaju ključne sirove podatke za algoritme umjetne inteligencije.Microsoftova umjetna inteligencija ubrzava analizuU napore se uključio i Microsoft sa svojim laboratorijem AI for Good. Tvrtka je razvila modele računalnog vida koji mogu automatski analizirati tisuće satelitskih snimaka i klasificirati zgrade prema vjerojatnosti oštećenja. Ovi modeli ne zamjenjuju timove na terenu, već im pomažu odrediti prioritete i ukazuju na naselja koja treba prva pregledati.Koordinacija pomoći putem UN-aSve te informacije naposljetku stižu do onih kojima su najpotrebnije putem Centra Ujedinjenih naroda za humanitarne podatke (HDX). Na toj platformi Microsoft objavljuje svoje karte štete, omogućujući vladama, nevladinim organizacijama i spasilačkim timovima da ih koriste gotovo u stvarnom vremenu. Na taj način različite organizacije rade s istom bazom podataka i mogu bolje koordinirati humanitarni odgovor.Brzina kao ključna prednostStručnjaci naglašavaju da nijedan od ovih alata ne može zamijeniti inspekciju na terenu, jer karte generirane umjetnom inteligencijom daju procjene vjerojatnosti, a ne konačnu dijagnozu. Ipak, u situaciji kada su tisuće zgrada potencijalno pogođene i svaki je sat ključan u potrazi za preživjelima, gotovo trenutačni uvid u razmjere katastrofe može značiti razliku između dolaska na vrijeme i prekasnog dolaska.
