NAKON katastrofalnog udara asteroida Chicxulub prije oko 66 milijuna godina izumrle su tri četvrtine biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, uključujući sve dinosaure osim predaka današnjih ptica. No dok je većina života nestajala, gljive su doživjele procvat. Hranile su se golemim količinama mrtve organske tvari i uspijevale u uvjetima smanjene količine Sunčeve svjetlosti i hladnije klime, piše ScienceAlert.

Tragovi u stijenama

Novi dokazi iz drevnih slojeva stijena u Coloradu i Sjevernoj Dakoti pokazuju snažan porast aktivnosti gljiva neposredno nakon udara asteroida. Slični tragovi pronađeni su i na Novom Zelandu, što upućuje na mogućnost da je ovaj fenomen bio globalan.

Mikrobiologinje Rosanna Baker i Arturo Casadevall sa Sveučilišta Johns Hopkins analizirale su fosilne ostatke gljiva u sedimentnim stijenama bazena Denver i Williston. Te stijene sadrže prepoznatljivi sloj iridija, poznat kao granica kreda-paleogen (K-Pg), nastao prije 66 milijuna godina i povezan s udarom Chicxuluba.

Nagli porast gljiva