INTELIGENCIJU ne određuju samo formalno obrazovanje i broj pročitanih knjiga. Način razmišljanja oblikuju i životna iskustva, znatiželja te spremnost na učenje. Neki obrasci komunikacije mogu otkriti koliko je osoba spremna čuti drugačije mišljenje, priznati pogrešku ili preispitati vlastite stavove. Ljudi koji se drže površnih tema, teško prihvaćaju kritiku i često prebacuju krivnju na druge mogu si pritom otežati stvaranje kvalitetnih odnosa, piše YourTango.
"Ja to već sve znam"
Potreba da se ostavi dojam kako netko sve zna nije znak otvorenosti prema učenju. Inteligentni ljudi uglavnom nemaju problem priznati da nešto ne znaju i zainteresirani su čuti drugačije mišljenje. Rečenica "Ja to već sve znam" ponekad više govori o potrebi da se bude u pravu nego o stvarnom znanju. Osoba njome može pokušavati spriječiti sugovornika da ponudi drugačije objašnjenje ili pokaže da o nekoj temi zna više.
"Meni se to nikada nije dogodilo"
Vlastito iskustvo nije uvijek dokaz da nešto vrijedi za sve. Ipak, neki ljudi upravo na temelju onoga što su sami doživjeli donose zaključke o svima drugima. Rečenicu "Meni se to nikada nije dogodilo" tada koriste kao argument protiv tuđeg iskustva, kao da ono što se njima nije dogodilo ne može biti stvarno ni drugima.
