PRIJE deset godina, u kolovozu 2016., u njemačkim se političkim i društvenim raspravama ustalila sintagma "podijeljeno društvo". S jedne strane, mnogi su i dalje podržavali kulturu dobrodošlice za izbjeglice, koje su godinu ranije dočekivane na kolodvorima, no istovremeno je rasla i skeptičnost prema doseljenicima, dijelom potaknuta seksualnim napadima u Kölnu tijekom novogodišnje noći.
Tadašnja velika koalicija pod kancelarkom Angelom Merkel pokušala je odgovoriti na polariziranu atmosferu Zakonom o integraciji, koji se vodio načelom "poticati i zahtijevati", piše DW. Načelo "poticati" značilo je masovno povećanje broja integracijskih i jezičnih tečajeva, brže uključivanje na tržište rada i uvođenje pravila "3+2". To je pravilo omogućilo izbjeglicama s odbijenim zahtjevom za azil da završe trogodišnje strukovno obrazovanje i nakon toga rade dvije godine u struci.
S druge strane, "zahtijevati" je podrazumijevalo obvezno sudjelovanje na tečajevima, sankcije u obliku smanjenja socijalnih davanja u slučaju odbijanja te određivanje mjesta boravka. Cilj te posljednje mjere bio je spriječiti preveliku koncentraciju migranata u velikim gradovima i osigurati njihovu ravnomjernu raspodjelu po Njemačkoj.
