HRVATSKA brodogradnja ponovno je u središtu političke pozornosti, no ne zbog novih narudžbi i proizvodnje. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prije dvije godine objavila je studiju s poražavajućim statistikama za hrvatsku brodograđevnu industriju.
Prema tim podacima, u desetljeću nakon ulaska u Europsku uniju porinuto je 75 posto manje brodova, mjereno kompenziranom bruto tonažom, nego u deset godina prije toga.
Ulaskom u EU Hrvatska je prihvatila uvjet privatizacije svojih najvećih, državnih škverova i ubrzo izgubila nekad visoku poziciju u europskoj brodogradnji. U međuvremenu, neke od najvećih članica Unije vraćaju vlasništvo nad svojim brodograđevnim industrijama, piše Deutsche Welle.
Neizvjesna sudbina Uljanika i Brodosplita
Aktualni potezi vlasti uključuju novi pokušaj prodaje pulskog Uljanika, dok se za splitski Brodosplit zbog neaktivnosti traži oduzimanje koncesije nad pomorskim dobrom privatnom vlasniku Tomislavu Debeljaku. Unatoč pojačanom angažmanu države, plan oporavka i razvoja industrije i dalje ne postoji. Uljanik se nudi po početnoj cijeni od 11 milijuna eura, ali kupaca nema.
