KRVAVI slapovi na Antarktici jedno su od najneobičnijih mjesta na Zemlji. Iz blještavo bijelog ledenjaka Taylor u jezero Bonney slijeva se slap jarkocrvene boje, stvarajući dramatičan prizor na ledu. Boja ne potječe od algi, kako se isprva mislilo, nego od željeza iz prastare slane vode zarobljene ispod ledenjaka, koje pri dodiru sa zrakom naglo hrđa.
Novo istraživanje otkriva da se u tom drevnom rezervoaru nalazi bogata zajednica mikroorganizama, potomaka morskog života koji je možda milijunima godina bio izoliran od ostatka svijeta, piše Science Alert.
Misterij crvene boje
Krvavi slapovi predmet su znanstvenog interesa još od 1911. godine, kada ih je tijekom ekspedicije otkrio geolog Thomas Griffith Taylor. Prvotna pretpostavka bila je da crvenu boju uzrokuju alge, slično pojavi ružičastog snijega u polarnim krajevima. Istraživanja su kasnije pokazala da je izvor "krvi" drevni rezervoar iznimno slane vode ispod ledenjaka Taylor.
Voda je ostala u tekućem stanju jer sol snižava točku ledišta. Ta je tekućina bogata otopljenim željezom, a potječe od drevnog mora koje je ostalo zarobljeno napredovanjem ledenjaka prije najmanje 1,5 milijuna godina. Željezo je nevidljivo dok je voda ispod leda, a tek kada izbije na površinu i dođe u doticaj s kisikom, brzo oksidira i daje slapu tamnu boju hrđe.
