NAKON kratkog zatišja koje je uslijedilo poslije dogovora SAD-a i Irana, kriza u Hormuškom tjesnacu ponovno je izazvala nagli rast cijena nafte. Plovidba tim ključnim morskim putem između Irana i Omana i dalje je iznimno rizična zbog nedavnih napada na naftne tankere koje su izveli Iran i jemenski pobunjenici Huti. Iako SAD tvrdi da je prolaz otvoren, prijeti napadima na iransku infrastrukturu ako se incidenti nastave. Nove napetosti direktno utječu na cijene nafte u Europi, piše Euronews.
Privremeno olakšanje u lipnju
Rast cijena goriva u Europi privremeno je zaustavljen prošlog mjeseca, nakon što su Washington i Teheran postigli memorandum o razumijevanju u 14 točaka koji je uključivao i prekid vatre. Prema novim podacima Eurostata, cijene dizela u lipnju su u usporedbi sa svibnjem pale za 6,4 posto, a benzina za 4,2 posto.
Najveći pad cijena dizela zabilježen je u Češkoj (-11,3 %), Poljskoj (-9,7 %) i Bugarskoj (-9,4 %), a najmanji u Mađarskoj (-0,6 %), Italiji (-1,4 %) i Sloveniji (-1,6 %). Kod cijena benzina, Cipar (+0,7 %) i Italija (+0,5 %) bile su jedine zemlje EU u kojima je zabilježen rast.
U svim ostalim državama cijene su pale, najviše u Švedskoj (-7,8 %), Belgiji (-7,0 %) i Poljskoj (-6,6 %). Međutim, nova faza napetosti ponovno snažno podiže cijene goriva. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu prošlog je tjedna premašila 100 dolara po barelu, što je najviša razina od početka lipnja.
