RAT S IRANOM i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog pravca kroz koji je prije sukoba prolazilo oko 20 posto svjetske trgovine naftom, izazvali su udar na opskrbu kakav nije viđen desetljećima. Zbog tog pritiska, zemlje diljem svijeta ubrzano traže alternative kako bi nadoknadile manjak, a mnoge vlade, osobito u azijskim državama, uvele su i mjere za smanjenje potražnje. Kako bi osigurala dostatnu opskrbu i stabilizirala cijene, Međunarodna agencija za energiju (IEA) u ožujku je koordinirala otpuštanje oko 400 milijuna barela nafte iz strateških pričuva industrijaliziranih zemalja, piše DW.
Najveće svjetske zalihe
Prije rata, ponuda sirove nafte na globalnom tržištu bila je veća od potražnje, što je velikim gospodarstvima omogućilo stvaranje golemih strateških rezervi. Najveće zalihe na svijetu imaju Kina, SAD i Japan. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), Kina je u prosincu 2025. u svojim zalihama, koje uključuju komercijalne i državne rezerve, imala gotovo 1,4 milijarde barela.
Sjedinjene Države su u svojoj strateškoj pričuvi držale oko 413 milijuna barela, uz dodatnih 411 milijuna barela u komercijalnim zalihama. Japan je imao treće najveće strateške zalihe, s oko 263 milijuna barela u državnim rezervama.
