PREMA raširenom stereotipu, južni Europljani žive iznad svojih mogućnosti, dok su stanovnici sjevera štedljiviji. Najnoviji podaci, međutim, otkrivaju potpuno drugačiju stvarnost. Najzaduženija kućanstva u Europskoj uniji nisu u južnim ekonomijama, koje se često percipiraju kao nestabilne, već na bogatom sjeveru kontinenta.
Prema podacima koje je Eurostat objavio ovog mjeseca, dug kućanstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto BDP-a, a u eurozoni 50,7 posto. Obje vrijednosti bilježe pad svake godine od 2020., kada su prelazile 60 posto, piše Euronews.
Što pokazuje omjer duga kućanstava i BDP-a
Dug kućanstava obuhvaća sve obveze građana, poput stambenih i potrošačkih kredita te drugih oblika zaduženja. Kada se taj dug izrazi kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), ekonomisti mogu uspoređivati države različitih ekonomskih veličina jer se na taj način privatno zaduživanje stavlja u odnos s ukupnim gospodarskim rezultatom zemlje.
Ovaj pokazatelj ne govori koliko duguje svako pojedino kućanstvo, već daje širu sliku o zaduženosti cijelog sektora kućanstava u odnosu na nacionalni dohodak. Vrijednost od 50 posto, primjerice, znači da ukupni dugovi kućanstava odgovaraju polovici svega što gospodarstvo jedne države proizvede u godinu dana.
