UDIO prihoda koji odlazi u ruke 0,1 posto najbogatijih stanovnika Europe znatno se razlikuje od države do države, krećući se od iznad šest posto u nekima do europskog prosjeka od 4,5 posto. Stručnjaci ističu da su porezni sustavi i nejednakost u plaćama ključni faktori koji stoje iza tih razlika, piše Euronews Business.
Podaci iz Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) pokazuju da se udio prihoda ove ultrabogate skupine, koja čini otprilike jednu od svakih 1000 osoba, kreće od 1,6 posto u Nizozemskoj do čak 10,2 posto u Gruziji. Analiza obuhvaća 35 zemalja, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Podaci se odnose na 2024. godinu ili najnoviju dostupnu godinu nakon 2020., a prihod je mjeren prije oporezivanja i socijalnih davanja. Iznimka je Italija, za koju su posljednji podaci iz 2015. godine.
Među članicama Europske unije najveći udio bilježi Estonija s 8,3 posto, a slijede je Bugarska sa 7,5 i Poljska sa 7 posto. Visoko na ljestvici su i dvije zemlje kandidatkinje za članstvo u EU: Srbija sa 6,9 posto i Turska sa 6,1 posto. Danska s 5,8 posto i Rumunjska s 5,1 posto također se nalaze iznad granice od pet posto.
