POVEĆANJE prihoda od poreza na dohodak u najvećoj mjeri rezultat je širenja porezne osnovice i pozitivnih gospodarskih kretanja, a ne promjena poreznih stopa, ističe stručnjakinja zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ) Dubravka Jurlina Alibegović, čija analiza obuhvaća 2024. i 2025. godinu.
Sve su jedinice lokalne samouprave ostvarile značajan rast prihoda od poreza i prihoda od poreza na dohodak u 2024. i 2025. godini, pri čemu je upravo porez na dohodak bio glavni pokretač povećanja poreznih prihoda, navodi Dubravka Jurlina Alibegović u EIZ komentaru "Kad brojke progovore: učinci poreznih promjena na lokalne proračune u 2025.".
Jurlina Alibegović analizirala je porez na dohodak i prihode koje od tog poreza ostvaruju općine i gradovi. Pritom se fokusirala na to jesu li zakonske izmjene tog poreza, s primjenom od početka 2025., donijele više, iste ili manje prihode u proračunima općina i gradova u odnosu na "baznu" 2023. godinu, u kojoj nije bilo značajnih promjena poreza na dohodak, i na prethodnu, 2024. godinu, u kojoj su se također dogodile važne izmjene tog poreza.
Kako navodi, iako su jedinice lokalne samouprave dobile ovlast određivanja stopa poreza na dohodak, mnoge od njih nisu mijenjale ni niže ni više porezne stope ni u 2024. niti u 2025. godini. Štoviše, čak je 508 općina i gradova, ili njih 92 posto, zadržalo stope poreza na dohodak koje su bile na snazi do kraja 2023. godine, ističe autorica, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u EIZ-u.
