KRPELJI su gotovo neprimjetni, ali bolesti koje prenose mogu trajno ugroziti zdravlje. Kako piše HZJZ, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji su šumski krpelji (Ixodes ricinus) koji prenose bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest i virus krpeljnog meningoencefalitisa, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Lajmska bolest je jedna od najčešćih bolesti koje uzrokuju krpelji. Između 70 i 80 posto osoba zaraženih lajmskom bolešću razvije karakterističan osip u obliku mete. Uz osip se javljaju i simptomi slični gripi, poput povišene temperature, drhtavice, bolova u tijelu i umora. Pravovremeno liječenje antibioticima može zaustaviti infekciju.
Ako se lajmska bolest ne liječi, može napredovati i uzrokovati jake glavobolje, Bellovu paralizu, odnosno gubitak tonusa mišića na jednoj ili obje strane lica, teški artritis, probleme sa srvem, vrtoglavicu ili nedostatak zraka. Neki pacijenti kojima je dijagnosticirana akutna lajmska bolest i koji su primili terapiju ipak razviju kronične simptome.
Kako se zaštititi?
Krpelji se najčešće nalaze nisko pri tlu, na vlatima trave ili u niskom raslinju. Privlači ih toplina tijela i ugljični dioksid iz daha, što im signalizira da je u blizini izvor krvi. Kada prođete pokraj njih, oni se ispruže i prihvate za odjeću, obuću ili ruksak. To se ponašanje naziva vrebanje. Obično pužu po koži od 30 do 60 minuta prije nego što se odluče za ugriz. U trenutku ugriza njihova slina, koja može sadržavati bakterije, parazite ili viruse, ulazi u krvotok.
