NAKON ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., poljsko-ukrajinska solidarnost postala je jedna od najupečatljivijih priča koje su pratile rat Kremlja. Milijuni Poljaka, sjećajući se tragične povijesti vlastite zemlje s Rusijom, mobilizirali su se kako bi pomogli ukrajinskim izbjeglicama hranom, smještajem i podrškom dok su u golemom broju bježali preko granice.
Četiri godine kasnije, taj izljev velikodušnosti i zajedništva tek je uspomena, jer su se dvije zemlje našle usred povijesnog spora koji je doveo do oštre retorike, međusobnih optužbi i prijetnje Poljske da će blokirati ulazak Ukrajine u EU dok ne raščisti svoju prošlost, piše The Guardian.
Srž spora
Središte sukoba je Ukrajinska ustanička armija (UPA), čiji je jedan ogranak odgovoran za masakr oko 100.000 Poljaka 1943. godine u Volinju, regiji u zapadnoj Ukrajini koja je tada bila dio Poljske.
Ta je epizoda dugo bila kamen spoticanja između Varšave i Kijeva, no iskra koja je zapalila najnoviji sukob bila je odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da, unatoč poljskim prosvjedima, imenuje jednu vojnu postrojbu po "herojima UPA-e".
