SVJETSKA tržišta goriva signaliziraju tijesnu opskrbu, uz ograničene rafinerijske kapacitete i rusku zabranu izvoza dizela do kraja mjeseca, primjećuju analitičari, upozoravajući da će Europa možda morati krenuti u natjecanje s drugim kupcima.
Cijene energenata snažno su rasle ovog proljeća zbog američko-izraelskog napada na Iran i odluke Teherana o preuzimanju kontrole nad Hormuškim tjesnacem. Teheran je zabranio tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima, a brodovi "prijateljskih" zemalja prolazili su kroz Hormuz u koordinaciji s iranskom vojskom.
U takvim je uvjetima promet kroz tjesnac kojim je prije sukoba prolazila otprilike petina svjetskih isporuka nafte drastično pao.
Sredinom lipnja SAD i Iran usuglasili su okvir za pregovore o završetku rata koji predviđa i postupnu normalizaciju tranzita kroz Hormuz. Cijene nafte naglo su pale nakon objave o američko-iranskom potpisivanju memoranduma o razumijevanju, da bi ponovo umjereno porasle zbog novih neprijateljstava koje je pokrenulo upravljanje Hormuzom.
Cijene goriva zadržale su se pak na povišenim razinama, signalizirajući da inflatorni pritisci koji opterećuju industriju i potrošače i zabrinjavaju središnje banke vjerojatno neće posve splasnuti čak i ako se stanje u Hormuzu poboljša.
