IAKO ekstremne vrućine mogu utjecati na svakoga, one su svojevrsni test izdržljivosti za kardiovaskularni sustav žena i pogađaju ih jače nego muškarce, rekla je za BBC dr. Nighat Arif, liječnica opće prakse specijalizirana za žensko zdravlje. Liječnici stoga pozivaju na bolju osviještenost o rizicima za žene i ciljane mjere zaštite, s obzirom na to da klimatske promjene uzrokuju sve intenzivnije i češće toplinske valove.
Hormoni i tjelesna reakcija na vrućinu
Biološki gledano, veći rizik za žene svodi se na dvije stvari: prirodne oscilacije u razinama hormona i tjelesni odgovor na vrućinu, koji se razlikuje od muškog, pojasnila je dr. Arif. Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju se znojiti na višoj temperaturi. To umanjuje sposobnost brzog oslobađanja viška topline i otežava procjenu kada je tijelo pod opterećenjem, jer se znoj ne vidi toliko na koži ili odjeći.
Ista istraživanja utvrdila su da žene imaju i višu tjelesnu temperaturu te veći postotak tjelesne masti od muškaraca, što djeluje kao dodatni izolacijski sloj. Kada se tome dodaju prirodne fluktuacije ženskih hormona, koje same po sebi remete sustave za regulaciju temperature u mozgu, opterećenje postaje još veće.
