DANA 9. srpnja 1958. godine u zabačenom zaljevu Lituya na jugoistoku Aljaske dogodio se prirodni fenomen kakav nikada prije nije bio zabilježen. Snažan potres izazvao je golemo odronjavanje stijena u uski fjord, a nastali val dosegnuo je nevjerojatnih 524 metra visine. Bio je to najveći megacunami u zabilježenoj povijesti.
Iako je val bio gotovo deset puta viši od najviših nebodera na svijetu, katastrofa je odnijela relativno malo života. Razlog tome bila je iznimno rijetka naseljenost područja, no događaj je ostao jedna od najimpresivnijih demonstracija razorne snage prirode.
Potres koji je pokrenuo katastrofu
Sve je započelo potresom magnitude 7,8 po Richteru, povezanim s rasjedom Fairweather. Potres je uzrokovao odvajanje oko 30 milijuna kubičnih metara stijena s planine iznad zaljeva. Golema masa stijena srušila se s visine od gotovo 900 metara ravno u uski zaljev Lituya.
Silovit udar u more istisnuo je golemu količinu vode, stvarajući megacunami kakav se bitno razlikuje od klasičnih tsunamija izazvanih pomicanjem morskog dna. Umjesto vala koji putuje preko cijelog oceana, riječ je o lokalnom, ali iznimno visokom valu nastalom neposredno uz mjesto udara.
