PRIJE oko 5500 godina područje oko Bajkalskog jezera u Sibiru nastanjivale su skupine lovaca-sakupljača koje su živjele od bogatih prirodnih resursa, uključujući plijen poput jelena, losova, ribe, tuljana i svizaca i upravo su ti ljudi, osobito djeca i adolescenti, bili žrtve najstarije dosad poznate epidemije kuge.
Znanstvenici su objavili da je analiza drevnog DNK iz ostataka pokopanih na četiri grobišta u tom području otkrila najstarije poznate sojeve bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge. Ti prapovijesni slučajevi prethodili su tisućljećima razornog djelovanja te bolesti na čovječanstvo.
Prema istraživačima, epidemija je bila posebno smrtonosna za mlađe osobe, što zaključuju na temelju strukture pokopanih. To pripisuju genetskim obilježjima tadašnjih sojeva bakterije, koja više nisu prisutna u današnjim varijantama patogena. Dodaju i da otkriće podupire teoriju prema kojoj su svisci bili izvorni domaćini bakterije te da je kuga nastala u središnjoj ili sjeveroistočnoj Aziji prije nego što se proširila Euroazijom.
"Jedan od najznačajnijih patogena za čovječanstvo"
"Ovi nalazi temeljno mijenjaju način na koji razmišljamo o podrijetlu i ranom utjecaju jednog od najznačajnijih patogena za čovječanstvo", rekao je evolucijski genetičar Eske Willerslev sa Sveučilišta u Kopenhagenu i Sveučilišta u Cambridgeu, glavni autor studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.
