POSLJEDNJIH desetljeća u ruskim se medijima za niz dramatičnih kriza s kraja ljeta ustalio naziv "crni kolovoz" ili "prokletstvo kolovoza". Donekle, to je ruska verzija "sezone kiselih krastavaca", razdoblja ljetnog zatišja kada u medijima prevladavaju lakše teme. No, ruska je percepcija znatno pesimističnija. Pogled na noviju povijest zemlje potvrđuje da se nepredviđeni i dramatični događaji doista često zbivaju upravo u kolovozu, piše CNN.
Povijesni niz ljetnih katastrofa
Prije trideset i pet godina, skupina tvrdolinijaša iz Komunističke partije izvela je neuspjeli puč protiv sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova. Taj je događaj pokrenuo procese koji su na kraju doveli do raspada Sovjetskog Saveza. U kolovozu 1998. Rusiju je pogodila financijska kriza koja je izazvala bankrot države i pad rublja.
Godinu dana kasnije, militanti su upali u rusku republiku Dagestan, čime je počeo drugi čečenski rat, sukob koji je tada nepoznatog bivšeg časnika KGB-a Vladimira Putina lansirao u vrh vlasti.
Putin je postao ruski vođa na Staru godinu 1999., nakon što mu je Boris Jeljcin neočekivano predao ovlasti. No, ni on nije bio imun na "prokletstvo kolovoza". Jedan od njegovih prvih velikih testova bilo je potonuće nuklearne podmornice Kursk, u kojem je poginulo 118 mornara. U kolovozu 2008. Rusija je započela rat sa susjednom Gruzijom, čime je Putin demonstrirao novo, agresivnije lice svoje vanjske politike.
