NAGLI razvoj umjetne inteligencije stvara sve veći pritisak na globalne resurse električne energije, vode i zemljišta. Podatkovni centri, ključni za rad ove tehnologije, do 2030. godine mogli bi trošiti čak 945 teravat-sati struje, upozorava se u izvješću Sveučilišta Ujedinjenih naroda objavljenom u petak.
Potrošnja vode i zemljišta
U izvješću Instituta za vodu, okoliš i zdravlje Sveučilišta UN-a (UNU-INWEH) navodi se kako se utjecaj umjetne inteligencije na okoliš "sustavno pogrešno procjenjuje" jer se većina analiza usredotočuje na emisije ugljika, zanemarujući potrošnju vode i zemljišta.
Do 2030. godine, vodeni otisak podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju mogao bi dosegnuti 9.3 bilijuna litara, što odgovara godišnjim potrebama za vodom 1.3 milijarde ljudi u subsaharskoj Africi. Istovremeno, njihov zemljišni otisak mogao bi premašiti 14.500 četvornih kilometara, što je otprilike dvostruko veća površina od metropolitanskog područja Jakarte.
"Ovo izvješće nije osuda umjetne inteligencije", izjavio je Kaveh Madani, direktor UNU-INWEH-a. Umjesto toga, pozvao je na odgovornu primjenu umjetne inteligencije i proaktivno djelovanje kako bi se riješile njezine neželjene posljedice.
