ARMENIJA, zemlja od gotovo tri milijuna stanovnika stješnjena između Turske, Azerbajdžana, Irana i Gruzije, u nedjelju glasa na izborima koji se s pravom opisuju kao najvažniji od njezina osamostaljivanja 1991. godine.
Parlamentarni izbori zapravo su referendum o tome hoće li Armenija skrenuti prema Europi ili ostati u ruskoj orbiti. Odgovor će imati dalekosežne posljedice daleko izvan južnog Kavkaza.
Kako bi se razumjeli ovi izbori, potrebno se vratiti na 2023. godinu i gubitak Gorskog Karabaha. Borba za kontrolu nad tom regijom bila je pokretačka snaga armenskog pokreta za neovisnost devedesetih godina prošlog stoljeća, a njezin gubitak lišio je armenski nacionalizam ključnog temelja.
No paradoksalno je što je taj traumatičan poraz otvorio vrata geopolitičkom preokretu: Rusija, koja je desetljećima nastupala kao armenski zaštitnik, nije prstom mrdnula dok je Azerbajdžan vojno preuzimao enklave u kojima je živjelo više od stotinu tisuća etničkih Armenaca.
Armenija je tada optužila Rusiju da nije ispunila sigurnosne obveze i počela se vidljivo zbližavati s političkim zapadom.
