DANA 28. svibnja 1830. američki predsjednik Andrew Jackson potpisao je Zakon o preseljenju Indijanaca, jedan od najkontroverznijih zakona u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Tim je zakonom savezna vlast dobila ovlast prisilno preseliti domorodačka plemena s jugoistoka SAD-a na područja zapadno od rijeke Mississippi.
Iako je zakon formalno predviđao "dobrovoljne sporazume", stvarnost je bila potpuno drukčija. Preseljenje je vrlo brzo postalo prisilno, a posljedice su bile katastrofalne za desetke tisuća pripadnika domorodačkih naroda.
Širenje SAD-a i sukob s domorocima
Početkom 19. stoljeća Sjedinjene Države ubrzano su se širile prema zapadu. Bijeli doseljenici željeli su nova poljoprivredna zemljišta, osobito na području današnjih saveznih država Georgije, Alabame, Tennesseeja i Floride. Upravo su ondje živjela velika domorodačka plemena poput Cherokeeja, Choctawa, Creeka, Chickasawa i Seminola.
Mnoga od tih plemena bila su već djelomično integrirana u američko društvo. Imali su vlastite ustave, škole, novine i razvijenu poljoprivredu. Cherokeeji su čak imali i vlastito pismo koje je osmislio Sequoyah, što je omogućilo razvoj tiskovina na njihovu jeziku.
