NORDIJSKA koalicija, koju čine financijske institucije, sindikati i klimatolozi, uputila je u srijedu oštro upozorenje Europskoj komisiji. U apelu pozivaju čelnike Europske unije da ne odustaju od postojeće zabrane novih bušenja nafte i plina na Arktiku u trenutku dok Bruxelles revidira svoju politiku prema toj regiji, piše Euronews.Zabrinutost zbog sigurnosti i okolišaU otvorenom pismu upućenom petorici europskih povjerenika, skupina izražava bojazan da bi EU mogao ublažiti svoje protivljenje bušenju na Arktiku, pozivajući se "sa zabrinutošću" na ranije medijske napise. Europska unija od 2021. godine, u sklopu svoje arktičke politike, podržava globalnu zabranu novih bušenja nafte i plina iz ekoloških razloga. Međutim, Unija trenutno preispituje svoju strategiju za regiju, što je potaknulo protivnike novih projekata na fosilna goriva da dignu glas.Pismo se temelji na ekološkim brigama i potencijalnim sigurnosnim prijetnjama za Europu. Naglašava se da je promijenjena geopolitička situacija povećala sigurnosne rizike u Barentsovom moru, gdje naftna i plinska infrastruktura mogu postati mete hibridnog ratovanja zbog blizine ruskog teritorija i Sjevernog morskog puta. Moskva se na tom području često hvali nuklearnim vježbama."Ako opskrba naftom i plinom iz norveškog dijela Arktika postane ključna za europsku energetsku sigurnost, ta će infrastruktura biti još privlačnija meta za sabotaže, a EU ranjiviji na takve napade", stoji u pismu koje je potpisalo 127 potpisnika, uglavnom sa sjeverne hemisfere. Među njima su i bivši njemački vicekancelar Robert Habeck te bivša danska ministrica za klimu Connie Hedegaard.Potpisnici upozoravaju da bi širenje bušenja dodatno opteretilo "globalno važne ekosustave, povećavajući rizik od izlijevanja nafte i curenja, što bi moglo uzrokovati nepopravljivu ekološku štetu". Navode da se arktička regija zagrijava četiri puta brže od svjetskog prosjeka te da širenje eksploatacije fosilnih goriva u osjetljivo južno Barentsovo more predstavlja "prijetnju kojom se ne može upravljati".Upitna isplativost i dugoročna ovisnostIako zagovornici bušenja na Arktiku to često predstavljaju kao štit od europske energetske nestabilnosti, pismo nordijske koalicije osporava takav vremenski okvir. Tvrde da je za razvoj projekata na norveškom kontinentalnom pojasu potrebno oko 13 godina. To znači da bi bilo koja nova arktička polja odobrena danas postigla punu proizvodnju tek oko 2040. godine.