GEOPOLITIČKE prilike, makroekonomska kretanja i klimatske promjene sve snažnije utječu na prehrambenu sigurnost država, a dostupnost hrane ovisi i o carinskim ograničenjima te trgovinskim sporazumima.
Stručnjaci smatraju da bi se Hrvatska trebala prilagoditi novim okolnostima i s proizvodnje sirovina preorijentirati na prerađevine i proizvode s dodanom vrijednošću.
"Teško je povećati domaću proizvodnju kad na europskom tržištu postoje viškovi"
Hrvatska proizvodi dovoljno pšenice, kukuruza i soje za vlastite potrebe i za izvoz, ali kada je riječ o mesu, voću i povrću, situacija je znatno drugačija te se velik dio potražnje pokriva uvozom.
"Visoku razinu samodostatnosti, iznad 100 posto, imamo u ratarskim kulturama poput uljarica i žitarica. Kod mesa peradi samodostatnost je oko 70 posto, a u sektoru jaja preko 90 posto. Međutim, u nekim kategorijama mesa i mlijeka samodostatnost se kreće oko 50 posto", rekao je za HRT Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
