OD AZORA do Rumunjske, od sjevera Norveške do Sicilije: u mnogim dijelovima Europe prisutni su američki vojnici. Riječ je o složenoj mreži koja se u drugom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa više puta naglo mijenja. Nekoliko dana nakon što je zaustavljena rotacija 4000 vojnika u Poljsku, Trump je sada najavio slanje dodatnih 5000 vojnika jer održava dobar odnos s poljskim nacionalističkim predsjednikom Karolom Nawrockim.
Pregled osnovne uloge američkih postrojbi u Europi, koje ujedno trebaju služiti i dugoročnim strateškim ciljevima Sjedinjenih Američkih Država.
Zašto uopće toliko američkih vojnika u Europi?
Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. savez koji je pobijedio nacističku Njemačku raspao se na dva bloka: zapadne saveznike pod vodstvom SAD i Sovjetski Savez sa svojim saveznicima. Pred prijetnjom širenja komunizma i mogućeg oružanog sukoba sa tada već bivšim saveznikom na istoku, zapadni saveznici osnovali su 1949. NATO.
SAD, kao najveća vojna sila unutar tog obrambenog saveza, od početka su smatrale trajnu vojnu prisutnost u Europi važnim sredstvom odvraćanja od Varšavskog pakta kojim je dominirao Sovjetski Savez. Oslanjajući se na sigurnosne doktrine predsjednika Harryja Trumana i Dwighta D. Eisenhowera, postavljen je velik broj baza. U razdoblju najveće prisutnosti krajem 1950-ih, u Europi je bilo stacionirano do 475.000 američkih vojnika.
