Švicarski birači idućeg mjeseca na referendumu odlučuju o prijedlogu pooštravanja državne neutralnosti. Ako prijedlog prođe, Švicarska više neće moći uvoditi ekonomske sankcije niti surađivati s NATO-om, piše Reuters. Kampanju, koja je diljem zemlje vidljiva kroz plakate s golubicom mira i porukom protiv rata, podržava Kremlj. Istovremeno, ona je potaknula i bojazan od moguće izolacije Švicarske od europskih susjeda.
Ankete pokazuju da će birači vjerojatno odbaciti inicijativu. Prema nedavnom istraživanju, 62 posto ispitanika je protiv, a 36 posto je podržava. Politolog Fabio Wasserfallen ipak napominje da bi se razlika mogla smanjiti jer zagovornici promjena ulažu više novca u kampanju od protivničkog tabora. Švicarska neutralnost međunarodno je priznata od 1815. godine, a dio ustava je od 1848. Smatra se da je upravo ona sačuvala zemlju od oba svjetska rata.
Zagovornici: Neutralnost se urušava
Christoph Blocher, iskusni političar iz desničarske Švicarske narodne stranke (SVP) koja stoji iza inicijative, tvrdi da je taj status ugrožen. Prema njegovom mišljenju, to se dogodilo nakon što je Švicarska 2022. uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
"Švicarska nije ratovala 200 godina zato što je ostala trajno naoružana i neutralna", izjavio je Blocher za Reuters. Ustav ne definira izričito uvjete švicarske neutralnosti. Njezin opseg određuje Haška konvencija iz 1907. koja nalaže da neutralne države ne smiju dopustiti vojnu upotrebu svog teritorija i moraju biti nepristrane prema zaraćenim stranama.
