U UVODNOJ sceni knjige „Ministarstvo budućnosti“ američkog pisca Kima Stanleyja Robinsona, toplinski val i istovremeni raspad elektroenergetske mreže u Indiji usmrte 20 milijuna ljudi. Ta kataklizma prisili svjetske nacije da se ujedine u borbi protiv klimatskih promjena.
Znanstvenici već dugo upozoravaju da će svijet doživljavati sve intenzivnije ekstremne vremenske prilike, ali ono što se nekad činilo kao fikcija, danas se smatra realnom mogućnošću, pa čak i neizbježnošću. Upozoravanje na „ekstrem svih ekstrema“ može biti nezahvalno jer nitko ne može sa sigurnošću reći kada će se točno dogoditi neka vremenska katastrofa. Ipak, posljednjih se godina gomilaju svi sastojci potrebni za poremećaj golemih razmjera, a zabrinutost raste, piše Associated Press.
„Postoji opasnost da ljudi jednostavno pomisle kako pretjerujete“, kaže Daniel Swain, klimatolog s Kalifornijskog instituta za vodne resurse. „To je problem s pričom o dječaku koji je vikao 'vuk'. Ali vukovi su ponekad stvarni. Ako vam je vuk pred vratima, zar ne biste željeli znati?“
Rizici su poznati i gomilaju se više od 150 godina
Još 1850-ih amaterska znanstvenica Eunice Newton Foote provela je niz eksperimenata. U staklene je cilindre stavljala različite tvari, uključujući ugljični dioksid, i ostavljala ih na suncu. Njezino je otkriće bilo izvanredno: cilindri s ugljičnim dioksidom – stakleničkim plinom koji nastaje izgaranjem ugljena, plina ili nafte – zagrijavali su se brže i trebalo im je više vremena da se ohlade. Danas se Zemlja zagrijava zbog golemih količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu, što dovodi do postupnog rasta prosječne globalne temperature. Taj porast, gdje je 2025. godina bila za 1,44 Celzijeva stupnja toplija u usporedbi s početkom 19. stoljeća, uzrokuje sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske događaje.
